Knjiga Sirahova, 20

1. Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko prešuti, i taj je razuman.

2. Ali bolje je koriti nego se gnjeviti,

3. i tko priznaje uklanja se poniženju.

4. Kao uškopljenik koji hoæe razdjevièiti djevicu, takav je onaj tko hoæe pravdu provesti nasiljem.

5. Ima tko šuti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja.

6. Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti; drugi šuti jer èeka pravi èas.

7. Mudar èovjek šuti do zgodnog èasa, a luðak i brbljavac propuštaju zgodu.

8. Tko odviše govori postaje odvratan, a tko je odviše slobodan postaje mrzak.

9. Netko u nesreæi nalazi sreæu, a gdjekoji dobitak postaje gubitak.

10. Ima dar koji ti ništa ne koristi i dar koji se dvostruko isplaæuje.

11. Ima slave koja vodi poniženju, a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu.

12. Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko.

13. Mudrac stekne naklonost svojim rijeèima, dok luðaci prosipaju laske uzalud.

14. Bezumnikov dar ništa ti ne koristi, jer njegove oèi traže sedmerostruk uzvrat;

15. on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra traži natrag: mrzak je takav èovjek.

16. Luðak veli: "Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobroèinstva.

17. Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh." Koliko puta i koliki izruguju takvoga!

18. Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi.

19. Èovjek neugodan - neumjesna je prièa razvuèena na ustima neodgojenih.

20. Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda èovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme.

21. Gdjekoga siromaštvo èuva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti.

22. Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida i upropasti se zbog luðakova mnijenja.

23. Netko zbog stida obeæa štogod prijatelju i uèini ga bez potrebe neprijateljem.

24. Gnusna je ljaga na èovjeku laž i uvijek je u ustima ljudi neukih.

25. Bolji je i tat nego onaj tko uvijek laže, a oba æe baštiniti propast.

26. Laganje je sramotan obièaj, i sramota lažljivèeva ostaje vjeèno s njim.

27. Mudar èovjek stjeèe ugled, i umnik je mio velikašima.

28. Tko obraðuje zemlju žanje obilnu žetvu, i tko znade ugoditi velikašima prašta mu se nepravda.

29. Darovi i pokloni zasljepljuju oèi mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore.

30. Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga?

31. Bolji je èovjek koji krije ludost svoju nego èovjek koji krije svoju mudrost.